Page 10 - Неделник Зенит број 669
P. 10
Zenit KULTURA

NIKOLA DUKOSKI, SLEMER Bitol~ani najdobri na

Slemot e koktel "Vojdan ^ernodrinski”
od lirski i
scenski "I kowite gi ubivaat, zar ne?" na na Ivana Knez za pretstavata "Glemba­
umetnosti Bit­­ olskiot teatar e pobednik na 55-ot evi" na prilepskiot teatar. Nagradata
MTF "Vojdan ^ernodrinski". Pokraj za sovremena scenska dramatizacija ja
Na{iot sogra|anin Nikola Dukos­ nagradata za umetni~ko ostvaruvawe dobivaat Nela Vito{evi} i Viktorija
ki so izvedba na dva poetski teksta vo celost, bitolskiot teatar se zakiti Rangelova -Petrovska za dramatizaci-
se zakiti so vtorata nagrada na na­­ so nagradi za re`ija na Martin Ko~ov­ ja na kola`ot od raskazi na Rumena
cionalniot slem natprevar vo gradov. ski i za muzika na grupata Foltin. Bu`arovska vo pretstavata "Mojot
Toj slemira{e so tekstovite "Obra-­ ma`" na Dramskiot teatar. Na{iot ak­­
}awe", napi{ani za velikanot Ko~o Nagradata za sevkupen umetni~ki ter Isidor Jovanoski e dobitnik na
Racin i "O~aj", slika na sostojbata so anga`man na re`iserot i na akterite nagradata za mlad akter "Trajko ^orev-
koronata. otide za pretstavata "Mojot ma`" vo ski" za ulogata na Oliver Glembaj vo
re`­­ ija Nela Vito{evi} na Dramskiot "Glembaevi" na prilepskiot teatar.
teatar od Skopje. Nagradata za rekla­ Nag­­r­adata za mlada akterka ja osvoi
men materijal ja dobi Bor~e Dimitr­i­ Sabina Memi{i za ulogata Olga i nag­
joski za "Edvard race no`ici", nagra- radata za `enska epizodna uloga ja
data za koreografija i scenski dvi`e- do­b­i Gentiana Ramadani za ulogata
wa zam­­ ina kaj Igor Kirov za pretstava- Ina vo pretstavata "Murlin Murlov"
ta "Edip komentari" na [tipskiot na Albanskiot teatar. Nagradata za
teatar. Roza Traj~evska - Ristoska ja ma{ka epizodna uloga "Dim~e Trajkos­
dobiva nagradata za kostimografija za ki" otide vo racete na na Goran Stoja­
kost­ imite vo pretstavata "Mojot ma`". noski za ulogata Silvester vo "Krik za
Nagradata za scenografija i pripadna

Izlo`ba na dela od Mirko, Lidija

Vtorata nagrada ne pretstavuva i Marko Vujisi} kre­ir­ a crta~ka tehnika vo pastel. Go zao­
presti`, tuku potvrda deka razbudil kru`uva ciklusot "Nie vo ogledala" so ga­­
emocii kaj publikata. Izlo`ba na dela od semejstvoto Vujisi} lerija na likovi od sferata na kulturata,
}e bide otvorena deneska od 13.30 ~. vo muzikata, akterstvoto i likovnata umet­­
-Bidej}i `irito be{e slu~ajno iz­­ likovnata galerija na CK "Marko nost. Lidija imala izlo`bi vo zemjata i vo
brana nepristrasna publika, prizn­a­ Cepenkov". ]e se pretstavat Mirko Vuji­ stranstvo. Dobitnik e na pove}e priz­
nieto e va`no, oti sum pobudil ~uv­­ si}, Lidija Vujisi} i Marko Vujisi}. nanija.
stva - veli Dukoski.
Spored Sr|an Markovi}, mo`e da se Spored kustosot Sa{o Bla`eski, pre-
Slemot za mladiot ~ovek e slobo­ pros­ledat dela od akademskiot umetnik ciznoto urivawe na razli~nite skalila na
den izraz. Mirko, koj imal 23 samostojni izlo`bi so tipovi na realnost izrazeni preku vis­­ oki
grafiki crte`i i sliki. Dobitnik e na hromatski temperaturi i kompozicional-
-Preku slemot mo`e slobodno da brojn­i nagradi. Sozdava vizuelen iskaz nata napregnatost vizavi kompozicional-
gi izneseme svoite stavovi, do`ivuva­ vrz ~uvstvitelen, suptilen kolorit vo koj nata smirenost gi bele`at primarnite
wa i da ispratime poraka. Slemot se sre}avaat i ograduvaat sprotivnostite likovni inicijacii kaj delata na Marko
dava sloboda i za improvizacija i za me|u avtomatskiot princip na bele`ewe Vujisi}, koj e grafi~ki dizajner, slikar,
kritika na op{estvoto, no mo`e da ja na impulsite i vospostavuvawe na ramni{­ grafi~ar i povremeno raboti grafiti i
dr`i i onaa ne`na i emotivna nota na te so dlaboki lavirinti vo sopstvenoto murali.
poezijata. Toa e koktel na mnogu lir- bitie.
ski i scenski umetnosti - veli Du­­ Trojcata se ~lenovi na DLUM.
koski. Akademskiot umetnik Lidija Vujisi}

­­ BELE[KA Kade se kompaniite?

^itam vo finansiskiot portal Pari deka po­z­ icija e Prilepskata pivarnica so ostvare- Da gi potsetam tie koi "zaboravaat" sekoe
me|­­u stotte kompanii - firmi od Makedonija so ni 1,6 milijardi denari. Kade nekoga{nite gi­­ utro vo rabotnite denovi pretpladne pred se­­
ostvareni najgolemi prihodi lani se i ~etiri ganti {to bea me|u najdobrite na jugoslovensko dum ~asot be{e vrvulica od avtobusi niz gra­
prilepski firmi. A{kolsun, si velam. Dobro e nivo??! Gi nema me|u stote rangirani kako naj- dot. Edni polni nosea rabotnici vo Politeks,
{to ima na{i, ovde{ni, lokalni firmi me|u dobri makedonski kompanii. Tamu se sigurno Biljana, Dim~e Bawarot, Tutunskiot kombinat,
stote, bi rekol, najbogati vo Makedonija. Me|u nek­ oi drugi. Mermerniot kombinat, Vitaminka, a od drugata
desette najdobri, mereno finansiski sedum se strana vo DIK Crn Bor, Euroinvest, Partizan,
od Skopje, a drugite tri od Kavadarci, Make­ Nekoj so pravo }e go postavi pra{aweto? Metalec i drugi pomali. Nema{e TIRZ. Ima{e
donska Kamenica i Radovi{. [to se sekira{, koga si penzioner? Ba{ ti e mnogu vraboteni vo site fabriki. Popladne,
gajl­ e kade se prilepskite kompanii? koga }e zavr{e{e smenata, pak istata slika.
Kade se na{ite kompanii {to na vremeto Ima{­ e i vtora i treta smena, zavisi od tehno­
vo biv{a Jugoslavija se natprevaruvaa na fi­­ Na postavuva~ite na ova pra{awe }e im logijata na fabrikite. Sega vrabotenite vo
nans­iski plan so mnogu pobogati, popoznati, odg­ ovoram. Ba{ ne mi e seedno. I vam ne bi tre­ ad­ministracija ne koristat avtobusi. Sé im e
tog­­­a{ni firmi po ostvareni prihodi vo edna balo da vi bide seedno. Oti, od pove}eto tuka, doma, {to se veli vo centarot. Na rabota
godina. Me|u stote najdohodovni lani na 67 mes­ prileps­ki kompanii vo spisokot na stote naj- doa|aat so taksi, gi nosat sopruzite so limuzi-
to so ostvareni 2.56 milijardi denari e preh- dobri zavisi ponatamu, kako Prilep }e se raz- ni ili moderni xipovi. Doa|aat, vleguvaat vo
ranbenata industrija Vitaminka, potoa na 85-to viva, kolku vraboteni }e ima ({to sega kandi­ "firmite", se prijavuvaat, se potpi{uvaat so
mesto e konfekcijata Konfi Angel so dve mili­ dat­ ite za gradona~alnici se "tepaat" so "~e ja smart karti~ki, go pijat kafeto i brzo, brzo go
jardi, pa Genterm so 1,7 milijardi. Na stotata namalam nevrabotenosta", demek }e ima novi
vrab­­ otuvawa! A, kade }e gi vrabotuvaat?
   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15