Page 11 - Неделник Зенит број 795
P. 11
KULTURA 10 maj 2024 11

"Simfonija" DANIEL MELVIL
- nov roman - MAKEDONSKA RAPSODIJA (30)
od Biljana
Tintoska ­ Na eden specijalen kurs, mu odgovori ­ I~ gajle ne mi e dali ovaa pustina e
neopredeleno, i toj ne insistira da dobie selo ili golem grad. Na ve~er nema nitu
"Simfonija" e naslovot na pojasen odgovor, oti navistina Lidija zbo­ ku~e da lavne, nitu petel da zapee.
noviot roman od pisatelkata ruva{e amerikanski sosema normalno,
Biljana Tintoska, {to }e bide kako Amerikanka, a ne so te{kotija kako Malku potoa se pretstavivme edniot
promoviran na 14 maj vo 19 ~. nejzinata pokojna sestra Temjanuga. na drugiot:
vo SOU "\or~e Petrov". Promo­
tor }e bide Gabriela Stojanos­ Go posetija grobot od po~inatata so ­ Mo`e{ da me vika{ Sil, mi re~e.
ka Stanoeska, a moderator Li­ buketi cve}iwa. Kako i Temjanuga, i Lidija ­ Jas sum Venko, odgovoriv.
dija Risteska. predizvikuva{e kaj Xorx nekakva fasci­ Vo nedale~na ulica otkrivme otvoren
nacija, {to toj ne mo`e{e racionalno da kafe­restoran {to rabote{e do dva­tri
Romanot e razli~en od dru­ si ja objasni. So iznenaduvawe gi gleda{e saatot nautro. Se namestivme na edna ma­
gite. Govori za toa kako ~ove­ fotografiite {to mu gi poka`a od nea i sa. I pokraj nekolkute argotski zborovi
kot se spravuva so bolkata za­ od sestra í kako javaat bez sedlo kowi, {to gi upotrebuva{e, Sil ne ostava{e vpe­
radi zagubata na bliskite i tr~aat bosi po rodnata planina, se kapat ~atok na ~ovek koj go zaprel svoeto u~ewe
kako ja spodeluva radosta so vo bliskata reka... na nivoto od osnovno u~ili{te. Sprotivno,
drugite. Romanot krik za bol­ se ~ine{e deka e snabden so "baga`" na
kata, no i dostoinstvenoto no­ ­ Pa vie ste bile vistinski amazonki­ op{ta kultura. So krevawe ~a{i i so raz­
sewe na sopstveniot krst, no i izvikna mladiot doktor, na {to Lidija govorot dojdovme najposle do negovoto pri­
himna na smislata na `ivotot samo se nasmevna. zemjuvawe vo ju`noamerikanskata xungla.
i qubovta. ­ Toga{, zemaj}i go vo predvid toj de­
Po nekolku meseci doktorot Xorx i fekt, morav prisilno da se spu{tam srede
­ Romanot ja dopira povrza­ Lidija Sotirova se ven~aa. Mnogu se zasak­ vo xunglata. Imavme sre}a. Se izvlekovme
nosta na ~ovekot so svoite aa. Brakot im be{e sre}en i vesel. Dok­ bez golemi {teti. Site {estmina se upa­
predci. Site nosime duhovno torot nikoga{ ne dozna deka sestrata od tivme kon gradot.
nasledstvo. Lo{oto treba da pokojnata Temjanuga, Lidija, po~inala vo ­ Grad srede xunglata...?, se za~udiv.
go nadminuvame i popravame, a Makedonija tri godini pred Temjanuga da ­ To~no taka. I jas bev iznenaden koga
dobroto treba da go nadgra­ dopatuva vo SAD. Ako ova doktorot go doz­ go dogledav malku pred prizemjuvaweto.
duvame. ^ovekot ne po~nuva od nae{e, neizbe`no }e si go postave{e pra­ Na toa mesto, so stotici kilometri naoko­
nula ­ veli avtorkata. {aweto koja e mladata `ena, negovata lu nema gradovi, ni{to drugo osven neis­
sopruga, {to li~e{e kako kapka voda na tra`ena xungla od strana na civilizirani­
"Simfonija" e ~etvrt roman kapka voda na Temjanuga? ot ~ovek. Si ja "kubevme" kosata od pra{a­
na Tintoska. Taa e potpi{ana wa! ^ovek si zamisluva deka ja poznava
na koricite na zbirka na po­ Dvobojot ovaa zemja i, najposle konstatira deka za
dolgi raskazi. Polno}ta be{e minata koga persona­ nea se znae pomalku otkolku {to se misle­
lot od kafe­restoranot, sakaj}i da zavr{i lo.
so rabotata i da odi na spiewe, prijatels­ ­ Belite petna...
ki né istera na trotoarot pred nivnoto ­ To~no, se soglasi so mene Sil.
pretprijatie. Sedej}i sam so ispieni dve ­ [esminata spaseni od avionot trg­
~a{i alkohol, gi nabquduvav nekolkute navte kon toj grad srede vo xunglata...
klineti rasejani po dvajca ili pove}e ­ Da, i ne be{e lesno da se odi niz buj­
okolu masite. Posle "izgonuvaweto", gi nata i gusta vegetacija. Za sre}a, gradot ne
vidov istite mu{terii, na koi ne im se be{e daleku. Xunglata zavr{uva{e oded­
brza{e da se vratat doma, kako prodol`i­ na{, neo~ekuvano, kako so no` prese~ena
ja so razgovorite stoej}i na ulicata. Eden okolu gradot. Ama kakov grad! Nemav vide­
od niv, sam kako mene, izgleda{e podnapi­ no ne{to sli~no. Sjae{e na sonceto kako
en. Kako da se koleba{e na kade treba da da ima{e na yidovite zalepen istol~en
odi. Negoviot pogled zapna na mojot. Mi momirok. Ovde­onde se izdigaa ogromni
re~e: mermerni stolbovi, na ~ij goren kraj nosea
­ Navistina ova e rabota na |ubriwa! golemi sferi napraveni od ne znam kakov
­ [to? materijal. No}e tie globusi difuziraa
­ Ami edna sabotna ve~er da zatvorat slaba svetlina, odmoruva~ka, dovolna da
na polno}. Posle polno}, ovoj palen grad mo`e da se ~ita kniga bez dopolnitelno
stanuva pustina. Nema nikade kade da se osvetluvawe.
odi na muabet i da se ispie edno ~a{e.
^ovek prosto da poludi vo ova selo. (prodol`uva)
Se nasmevnav:
­ Da, no ova sepak e mnogu golemo selo! Izvadok od knigata Makedonska rapsodija
vo izdanie na Zenit.
   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16