Page 11 - Неделник Зенит број 510
P. 11
ela od 27 juli 2018 11
Sne`ana
Maletin ­

Izlo`ba na dela od Sne`ana Ma­­ SE GORDEEME
letin }e bide otvorena na prvi avgust, SO NE[TO,
vo 20 ~asot vo likovnata galerija od
CK ,,Marko Cepenkov,,. Umetnicata od NE NA NE[TO
Novi Sad, koja `iveela i vo Prilep, }e
se pretstavi so tvore{toto, sozdadeno JAZI^EN pi{uva kanskite politi~ari,,. Ova go ci­­
vo 2015 i 2016 godina. Delata se AGOL tirame samo poradi zborot - ODVA@
rezultat na kreativna igra, ispituvawe Blagoja NOST. Sme se iska`uvale i porano
i istra`uvawe na mo`nosti i re{enija Iv~eski za toa. Se pra{uvame, {to im stana
vo likovna i tehni~ka smisla. Kre­ na na{ive politi~ari, novinari,
aciite se istra`uvawa na bezbedni i Poznat novinar. Glaven i odgovoren intelektualci, {to tolku ~esto go
netoksi~ni materijali vo grafi~kite urednik na najtira`niot dneven ves­ koristat ovoj zbor koj go nema vo
tehniki. nik. Vo svojata de`urna statija pi{uva na{iot jazik. Odnosniot gospodin
za problematikata so na{iot jazik, so veli deka Zaev i Cipras poka`ale
-Litografijata me natera da na{eto ime i so na{iot ident­ itet. Vo hrabrost so svojata ODVA@NOST.
ist­ra`uvam. Sretnav seriozno pro­ TV emisija objasnuva nekoja svoja Zo{to toj ne znae deka ODVA@NOST,
u~uvawe za koristewe na netoksi~ni kolumna. Veli deka priznava oti toga{ vsu{nost zna~i HRABROST. Kol­
materijali vo umetni~kite procesi. bil strogo protiv menuvawe na Ustavot, kupati sme slu{ale deka za nekoja
a so toa i promena na na{eto ime. Se rabota trebalo ODVA@NOST. Zo{to
Edna od ovie tehniki e nare~ena raskolebal za{to sogledal deka ne ne HRABROST, ili ne SMELOST?
litografija od kujna. Mnogu grafi~ki postoi alternativa. Ne{to mora da se Kolkupati sme slu{nale deka nekoj
tehniki, a tuka e i litografijata, ne se napravi, nekakov kompromis. Zaev i se ODVA@IL namesto se ohrabril,
tvorat vo uslovi koi ne se nameneti Cipras napravile nekakov dogovor. se osmelil. Se ODVA@IL, bi
isklu~ivo za toa. Tehnikata nudi Veruva novinarot deka toa }e zavr{i mo`elo, eventualno da se re~e za
mo`nost da se raboti so nea vo dobro za Makedonija. Koga }e se nekoj koj bil va`en, pa se odva`il.
prostorii koi ne se grafi~ki ateqea, a implementira Dogovorot, }e imalo: Kako nekoj koj bil `enet, pa se
se odli~na podloga za kreativen ,,Povuci - potegni,,. Se {treknuva od`enil. Go nema toj zbor vo na{iot
proces. Koristenite materijali se ~ovek koga }e ~ue vakvo ne{to. Iskusen jazik i ne e vnesen vo nieden na{
dostapni vo okolinata. Ne e potrebna novinar, urednik na vesnik, kolumnist, re~nik. Gospodinot za kogo zboruvame
potraga vo specijalizirani prodavnici intelektualec. Jazikot ne se brani so (porane{en ambasador) pravi vo
za slikarski i grafi~ki materijali. suvi deklaracii. Se brani isklu~ivo svojot iskaz u{te edna nesmasna
Del od grafikite se kako monotipii, so pravilna upotreba. Vxa{uva poda­ gre{ka. Vo eden moment toj veli:
direktno slikani na linoleum so boi tokot koga }e se ~ue od vakov ~ovek, ,,Sega na niv treba da im se prepu{ti
za pe~atewe na vodena baza, a del od vakvo ne{to - POVUCI - POTEGNI. rabotata,,. Re~enicata treba da
niv se kombinirana tehnika so Kog­­a treba da se upotrebi tu|a po­­ glasi: ,,Sega nim treba da im se
litografija ili samo litografija na govorka, sintagma, izraz, toga{ se bara prepu{ti rabotata,,, a ne NA NIV,
aluminijumska folija za doma}in­­ takvo ne{to sli~no vo na{iot jazik. kako {to veli gospodinot. Zo{to
stvoto. Tretirani so materijali kako Ako ve}e nema, toga{ neophodno e da se ovie lu|e ne znaat deka ne go znaat
sapunot i masloto - veli Maletin prevede ili da se objasni nekako, dobro svojot jazik. Zo{to ne se
opisno. A ima li vo na{iot jazik takov obiduvaat da konsultiraat odredeni
Spored istori~arot po umetnost izraz, so takvo zna~ewe? Najverojatno! re~nici, i razni drugi pomagala.
Vladimir Vukas, grafikite na Maletin Mo`ebi mo`elo da se re~e deka }e
se sliki na urbaniot gradski pejza`, ima: ,,Dr` - ne daj,,, mo`­­ ebi: ,,A bre - de Eve pak ~ovek od ,,visokoto,,
koi taa gi bele`i, gi prenesuva na bre,,. Ako se saka malku pokoloritno op{testvo. Portparol na Vladata.
hartija koristej}i go svojot bogat i izrazuvawe, mo`ebi bi mo`elo i: ,,Trt Pokraj site obvrski dol`en e da go
sistemati~en likoven jazik, kako vrven - mrt,,. Si­g­ urn­ o mo`e i poinaku, sigurno znae i jazikot. Zboruva toj, informira
grafi~ar. postoi nekoj poto~en izraz. Ako ne za nekakvo re{enie na Vladata.
mo`e da se seti vo toj moment, mo`e da Veli: ,,Vladata e gorda na ova re{e­
Maletin zavr{ila Akademija na se ka`e toa so drugi zborovi. No, nie,,. Istata gre{ka ja slu{navme i
umetnosti vo Novi Sad. Raboti kako nikako ne - POVUCI - POTEGNI. od strana na premierot. Go napravi
profesor vo Novi Sad. Imala pove}e Osobeno ne od ~ov­­­­e­ k na kogo mu e toa vo govorot pri potpi{uvaweto
samostojni i grupni izlo`bi. dol`nost da go znae ubavo makedonskiot dogovor so Grcija. Pretpostavuvame
jazik (svojot jazik). I da go primenuva, deka negoviot tekst e lektoriran.
ne samo da go znae. ^esto ja slu{ame ovaa gre{ka. ^ovek,
ili vo slu~ajov Vladata, mo`e da
Eve i drug intelektualec. Sé junak bide gord SO ne{to, a ne NA ne{to.
do junaka. Porane{en politi~ar, po­­ Za `al, morame da priznaeme deka ne
rane{en ambasador. Eve edna negova mo`eme da bideme gordi SO
re~enica: ,,Zaev i Cipras poka`aa poznavaweto na jazikot.
vizija i hrabrost. Tie so svojata
odva`nost ja menuvaat slikata za bal­ Nakuso! ^ovek se gordee SO ne{­
to, a ne NA ne{to!

10 Godini so Vas ...
   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16